Odgađanje insolventnosti

Što je prijevara u stečaju?

Odgađanje insolventnosti odnosi se na zakašnjelo ili propušteno podnošenje zahtjeva za insolventnost tvrtke unatoč saznanju da je insolventna ili prezadužena, što je u Njemačkoj kazneno djelo. Uprava ili odgovorna tijela (npr. upravni odbor, generalni direktori) dužni su podnijeti zahtjev za insolventnost čim postanu svjesni financijskih poteškoća. 

Pravna osnova i kaznena odgovornost

Najveći kriminalni rizik u likvidaciji ili zatvaranju tvrtke stoga leži u kršenju obveze podnošenja zahtjeva za insolventnost. Ta je obveza sada jasno regulirana u članku 15a Zakona o insolventnosti (InsO). Prema tome, direktori, članovi uprave i drugi ovlašteni predstavnici korporacija moraju podnijeti zahtjev za insolventnost najkasnije tri tjedna od početka insolventnosti ili prezaduženosti. Nepoštivanje toga može rezultirati kaznenim posljedicama - uključujući zatvor (do tri godine) ili novčanu kaznu. Također treba napomenuti da čak i nije pravilno postavljen Zahtjev za pokretanje postupka može rezultirati kaznenom odgovornošću.

Za direktore to znači da je pravovremena i pažljiva analiza financijske situacije tvrtke ključna. Insolventnost već postoji kada tvrtka više nije u mogućnosti plaćati svoje dospjele obveze. Prezaduženost nastaje kada imovina više ne pokriva postojeće obveze - osim ako ne postoji pozitivna prognoza za nastavak poslovanja, tj. realni izgledi za gospodarski oporavak.

Pogotovo u ekonomski teškim vremenima ili kada se naziru plaćanja, odgađanje podnošenja zahtjeva za insolventnost ključni je faktor kaznenog rizika. Obveza podnošenja zahtjeva za insolventnost stoga nije samo pravna odgovornost, već i vrlo relevantna poslovna odgovornost. Odgađanje podnošenja zahtjeva za insolventnost često je povezano s drugim kaznenim djelima, kao što su stečaj (članak 283. njemačkog Kaznenog zakona), pogodovanje vjerovnicima (članak 283c njemačkog Kaznenog zakona) i prijevara (članak 263. njemačkog Kaznenog zakona). Stoga u kritičnim situacijama treba odmah potražiti pravnu pomoć. 

Kada nastaje insolventnost?

Pravno gledano, insolventnost postoji prema članku 17. stavku 2. Zakona o insolventnosti (InsO) ako dužnik više nije u mogućnosti ispunjavati svoje obveze plaćanja. Čim dužnik prestane plaćati, insolventnost se po zakonu pretpostavlja (članak 17. stavak 2. rečenica).

Prema članku 19. stavku (2) InsO-a, prezaduženost postoji kada imovina više ne pokriva postojeće obveze - osim ako ne postoji pozitivna prognoza za nastavak poslovanja, tj. realna mogućnost gospodarskog oporavka.

Rani znakovi upozorenja na nadolazeću insolventnost mogu uključivati:

a) Problemi s plaćanjem i likvidnošću:

• Rokovi plaćanja se redovito prekoračuju.
• Traže se duži rokovi plaćanja.
• Popusti se koriste rjeđe ili se uopće ne koriste.
• Zahtijeva se plaćanje na rate za podmirenje preostalih dugova.
• Obveze prema dobavljačima rastu unatoč konstantnim troškovima prodane robe.
• Potraživanja rastu brže od prodaje.
• Gomile se dospjele fakture i opomene.
• Dobavljači isporučuju samo uz avansno plaćanje, plaćanje pouzećem ili jamčevinu.
• Mjenice se koriste za produljenje plaćanja.

b) Upadljivo poslovno ponašanje:

• Novi ugovori se dodjeljuju unatoč neriješenim naslijeđenim problemima.
• Obveze prihvaćanja za ugovore o radu su odgođene.
• Poslovni odnosi (npr. bankovni podaci) mijenjaju se u kratkom roku.
• Poslovni partner mijenja pravni oblik (npr. u UG, d.o.o.).
• Sjedište tvrtke je premješteno, a poslovnice su zatvorene.
• Zaposlenici se otpuštaju ili se tvrtka značajno smanjuje.

c) Odnosi s dobavljačima i kršenje ugovora:

• Uvjeti isporuke se jednostrano mijenjaju ili se ugovori raskidaju.
• Kvaliteta isporučene robe se smanjuje.
• Popusti se više ne odobravaju, iako su prije bili uobičajena praksa.

Tko se mora prijaviti?

Zahtjev za pokretanje stečajnog postupka u slučaju insolventnosti ili prezaduženosti mora se podnijeti Prema članku 15a njemačkog Zakona o insolventnosti (InsO), obvezu podnošenja pritužbe podnose članovi predstavničkog tijela pravnih osoba (npr. društva s ograničenom odgovornošću, dionička društva, registrirana društva), tj. direktori društva s ograničenom odgovornošću ili članovi upravnog odbora dioničkog društva. U slučaju partnerstava s komanditnim partnerima (npr. GmbH & Co. KG), obveza se odnosi i na osobe imenovane za zastupanje komplementara (GmbH).

U tom smislu posebno je važna presuda Saveznog suda (BGH, presuda od 27. veljače 2025., 5 StR 287/24 LG Leipzig), koja naglašava da osobe koje u pozadini upravljaju poslovanjem tvrtke mogu biti kazneno odgovorne čak i bez formalnog imenovanja za direktore. Konkretno, strukture koje imaju za cilj zaobići obvezu podnošenja zahtjeva za insolventnost korištenjem financijski neiskusnih lažnih ljudi mogu biti odgovorne za pomaganje i poticanje insolventnosti.

Za poduzetnike i savjetnike to znači da je stvarno vođenje poslovanja ključno za kaznenu procjenu, a ne samo formalni položaj. Stoga je bitno ozbiljno shvatiti pravne obveze i odmah potražiti pravni savjet ako postoje znakovi financijskih poteškoća.

Obveza primjene stoga se odnosi i na tzv. de facto generalni direktori, ako oni zapravo vode posao. U tom smislu, to ovisi o odlučujućoj moći donošenja odluka, čak i bez formalnog imenovanja.

Korporativni ukopi i fiktivne tvrtke

U vezi s korporativnim krizama i nadolazećom insolventnošću, često se javlja fenomen takozvanih korporativnih pokopa. To uključuje prijenos financijski problematičnih tvrtki na treće strane – često strane tvrtke ili ekonomski neiskusne pojedince. Cilj ovih mjera može biti izbjegavanje zakonske obveze podnošenja zahtjeva za insolventnost prema članku 15a njemačkog Zakona o insolventnosti (InsO).

Što je korporativni sprovod?

Pod pokopom tvrtke općenito se podrazumijeva prijenos prezadužene ili insolventne tvrtke na treću stranu bez stvarne namjere potonje da nastavi poslovanje. Tipične značajke takvih transakcija uključuju:

• Prodaja stranim tvrtkama
• Imenovanje ljudi bez poduzetničkog iskustva.
• Raspuštanje bankovnih računa i pražnjenje računa.
• Računovodstvene nepravilnosti poput fiktivnih faktura ili nedostajuće dokumentacije.
• Premještanje poslovne lokacije ili potpuni prestanak poslovanja.

Uloga fiktivnih tvrtki

U tom kontekstu, fiktivne tvrtke se namjerno koriste za simuliranje poslovnih transakcija. Iako formalno postoje, nemaju ni značajnu supstancu ni operativne poslovne operacije. U vezi s korporativnim pokopima, mogu se koristiti, na primjer, za izdavanje računa bez stvarnog pružanja usluga, za preusmjeravanje imovine ili za ometanje kaznenog progona vjerovnika.

Znakovi lažne tvrtke:

• Nema vlastitog osoblja, nema poslovnog prostora
• Nepristupačnost odgovornih
• Ponovljene promjene sjedišta i uprave
• Nema uočljive gospodarske aktivnosti

Veza s odgađanjem insolventnosti

Ako društvo ne podnese zahtjev za insolventnost na vrijeme unatoč postojanju razloga za insolventnost, činjenica Odgađanje insolventnosti (članak 15a InsO) U tom kontekstu, korporativni pokopi i lažne tvrtke mogu se smatrati sredstvom zaobilaženja obveze podnošenja zahtjeva za insolventnost, što može rezultirati značajnim kaznenim posljedicama. Pogođeni bi trebali rano potražiti stručni pravni savjet.

Izbjegavanje odgođenih postupaka insolventnosti

Imate li pitanje na koje još nemate odgovor? Ovaj tekst nije iscrpan i služi samo kao prvi vodič; nije zamjena za osobne konzultacije s odvjetnikom. Posavjetujte se s odvjetnikom specijaliziranim za odgođene stečajne postupke u ranoj fazi kako biste optimalno riješili svoje mogućnosti obrane i pravne zaštite. Kontaktirajte nas za besplatne početne konzultacije i saznajte kako možemo učinkovito braniti vaša prava.

Često postavljana pitanja